Dobrodošao, gost! [ Registruj se | Prijavi seRSS Feed  | 

vasa-reklama

O flex202

Opis

Oglasi / Najnovije ponude
TR218A
 

69.00 KM

Un.Guma 16,9-30 TR218A

Unutrašnja guma 16,9-30 TR218A

 

42.00 KM

Un.Guma 11,2-28 TR218A

 

15.00 KM

Un.Guma 6,00-16 TR15

 

14.00 KM

4.00-8 (400×100) Trayal D26

 

77.00 KM

5.00-12 Trayal D57

 

72.00 KM

4.50-14 Trayal D47

Trayal D47
 

57.00 KM

4.00-12 Trayal D47

4.00-12 Trayal D47

Trayal D120
 

590.00 KM

16.9-28 Trayal D120

16.9-28 Trayal D120

Trayal D120
 

475.00 KM

14.9-28 Trayal D120

14.9-28 Trayal D120

Trayal D120
 

325.00 KM

12.4-28 Trayal D120

12.4-28 Trayal D120

Page 1 of 31 2 3
Članci / Najnoviji članci

Transformacija sektora poljoprivrede u Bosni i Hercegovini

| Uncategorized | 03/06/2014

agrolink1

Ceremonijom dodjele priznanja, u četvrtak, 5. decembra, u 13h, u Hotelu Bristol u Sarajevu, obilježit će se uspješni rezultati Projekta Centra za promociju izvoza poljoprivrednih proizvoda (Agriculture Export Promotion Centre – AEPC) koji su „po prvi put ikada u BiH“ uveli presudne inovacije u prehrambenu i poljoprivrednu industriju.

Njena ekscelencija, ambasadorica Norveške Vibeke Lilloe će se obratiti gostima u vezi sa AEPC projektom te drugim projektima koje podržava Norveška vlada u sektoru poljoprivrede.

AEPC je trogodišnji projekat, vrijedan 1.85 miliona eura. Promociji će prisustvovati i drugi uvaženi bh. i međunarodni pripadnici diplomatske, poslovne, akademske i razvojne zajednice.

Rast cijena proizvoda više će štetiti proizvođačima nego potrošačima

| Uncategorized | 03/06/2014

njiva-snijeg-usjevi

Vremenske neprilike koje su zahvatile BiH proteklih dana odrazit će se i na poljoprivredne kulture uzrokujući kašnjenje dozrijevanja plodova.

To bi se direktno odrazilo i na rast cijena voća i povrća i to će prema riječima ekonomskog stručnjaka Igora Gavrana najviše štetiti domaćim proizvođačima, nego potrošačima.

”Većinu prehrambenih proizvoda i voća i povrća još uvijek većinom, nažalost, uvozimo. Cijena za krajnjeg potrošača ne mora biti povećana jer su loši uslovi u BiH.

Ali moglo bi otežati plasman domaćih proizvoda koji uspiju i dodatno opteretiti njihove troškove. Niti postoje neke napredne agrotehničke mjere niti je podrška države na onom nivou kakav je u drugima državama” – kaže Gavran za NAP.

Ranije je direktor Federalnog zavoda za poljoprivredu Omer Kurtović kazao da će padom temperature doći do stradanja ranih kultura.

”Pad temperature tri stepena ispod nule i mraz koji se desio sa petka na subotu odrazit će se na poljoprivredne kulture.

Doći će do stradanje cvjetova na kulturama koje su ocvale kao što je trešnja, šljiva, jabuka, kruška i ostalo.

Što se tiče kultura na otvorenom polju ko je uranio sa sadnjom krompira doći će do stradanja nadzemnog dijela, taj će se krompir revitalizirati vremenom, ali će kasniti plodovi” – istakao je Kurtović.

Poljoprivreda spas za ekonomiju

| Uncategorized | 03/06/2014

207996_0401-poljoprivreda-foto-beta-zoran-zestic_f

U Srbiji ima 700.000 nezaposlenih, a nedostaje radna snaga za berbu voća ili ljudi rade na crno, što je još gore. Imamo pola miliona gladnih i neadekvatno hranjenih, a 400.000 hektara neobrađenih oranica. Poljoprivreda je prepuna nonsensa, prepuštena je na milost i nemilost jer država smatra da je treba prepustiti stihijskom tržištu. Sjedinjene Države ili Evropska unija ni bankarski sektor ne prepuštaju stihiji, već upumpavaju novac – kaže za “Blic” Miladin Ševarlić, profesor Poljoprivrednog fakulteta i jedan od tri kandidata za ministra poljoprivrede u Našoj Vladi.

On kaže da je ključno da se utvrdi da li je Srbija opredeljena da razvija poljoprivrednu proizvodnju da bi zadovoljila sopstvene potrebe i povećala izvoz ili će i taj deo da prepusti izvoznicima.

– Ako hoćemo da povećamo uposlenost u poljoprivredi i spoljnotrgovinski platni bilans, moramo sa znatno više sredstava to da podržimo. To se, pre svega, odnosi na uključivanje svih proizvođača, a ne samo 10 procenata vlasnika porodičnih gazdinstava. Takav koncept nigde u Evropi ne postoji – kaže Ševarlić.

On objašnjava da je potrebno promeniti i obuhvatnost sistema subvencionisanja i iznose koji su manji od svih u Evropi. Srbija je, kako kaže, propustila šansu da popravi situaciju u poljoprivredi zato što je došla u fazu kritičnog stepena zaduženosti.

– Neshvatljivo je da od silnih milijardi koliko smo se zadužili nije bilo razumevanja da se bar nešto uloži u poljoprivredu, što bi se vratilo u periodu od tri do pet godina ili nešto dužem roku kada je reč o sistemima navodnjavanja.

Ševarlić kaže da se do rešenja neće doći lako, ali da ono ipak postoji.

– Potrebne su dodatne investicije, da ljudi više ne bi bežali u inostranstvo ili velike gradove, već da bi se vraćali na selo. I s druge strane, mora se napraviti dugoročni koncept izvozno orijentisane poljoprivrede jer za tako nešto imamo resurse. Na taj način bi se postigla stabilna, kvalitetna i konkurentna poljoprivredna proizvodnja koja bi donela višestruku korist građanima.

Da je rešenje u stabilnom i predvidivom sistemu subvencija, smatra ekonomista Miroslav Zdravković, inače član Saveta „Blica“.

– Treba da postoji petogodišnji plan, da se ljudi ne bi ne zaduživali bespotrebno, pa da ne mogu da vraćaju rate kredita. Poljoprivrednici bi tako mogli da planiraju, da ulažu u navodnjavanje ukoliko su subvencije namenjene tom sektoru ili proizvodnju organske hrane ukoliko je pomoć namenjena tom sektoru. Dakle, na vreme da menjaju strukturu proizvodnje – kaže Zdravković za “Blic”.

On podseća na slučaj kada su poljoprivrednici traktorima blokirali puteve zbog toga što je doneta odluka da se subvencioniše ratarska proizvodnja do 100 hektara, ali je zbog štednje promenjeno na 30 hektara, pa su mnogi proizvođači bili na gubitku.

Zanimljivosti
-Proizvodnja belog luka u Srbiji može da bude najunosniji povrtarski posao, a zbog uvoza iz Kine gube se milioni dinara
-Čačanski proizvođači jabuka izvezli su za poslednjih tri meseca 2011. na rusko tržište oko 200 tona jabuka, što je dvostruko više nego u isto vreme 2010.

Stopa poljoprivrednog rasta sve niža
Početkom 2008. godine kada su sva registrovana poljoprivredna gazdinstva dobijala subvencije, stopa rasta poljoprovredne proizvodnje bila je 8,7 odsto u odnosu na 2007. godinu. Tada je agrarno učešće u budžetu bilo pet procenata. Poslednje tri godine kada je učešće agrarnog budžeta oko tri odsto, stopa poljoprovrednog rasta se kreće od 0,4 do 1 odsto, a sve zato što su iz sistema subvencionisanja izbrisana gazdinstva koja nisu penziono i invalidski osigurana kao zemljoradnička.

Ministar poljoprivrede i potpredsednik Naše Vlade Goran Ješić smatra da se mora promeniti način finansiranja. Osim za mleko, meso i ratarske kulture, Ješić smatra da bi trebalo ukinuti bespovratne podsticaje poljoprivrednicima.

Promena ministra – promena politike
Promena koncepta mera agrarne politike ne menja se od jednog do drugog izbornog ciklusa, već tokom jednog mandata, navodi Ševarlić.

– Dođe do promene ministra i odmah se čitav koncept menja. U EU ne može da promenite ništa ukoliko pet godina ranije to ne najavite. Ovako dovodite u nezgodnu situaciju sve ljude koji su podizali kredite i ulagali veliki novac.

– Potrebno je da postoji državna Razvojna banka sa ozbiljnim kapitalom koja bi odobravala povoljne kredite poljoprovrednim proizvođačima – navodi Ješić.

On ističe i da je samo na teritoriji Vojvodine van funkcije 150.000 hektara zemljišta koje već za četiri do sedam godina može da bude upotrebljivo.

– Imamo bogom dano zemljište za poljoprivredu, možda ne najbolje u Evropi, ali ga ima dosta – tvrdi Ješić i dodaje da se u budućnosti mora više raditi na finalizaciji proizvoda kako bi se umesto smrznutih malina izvozio voćni jogurt, a tu bi, tvrdi on, i oni koji posluju sa šećerom takođe imali korist.

Nihad Fejzić: Poljoprivreda BiH je klinički mrtva

| Uncategorized | 03/06/2014

nihad_fejzic_dekan

Poljoprivreda u BiH je već duže vrijeme klinički mrtva i gubitak tradicionalnog hrvatskog tržišta je kao otkazivanje jednog organa, neće mnogo utjecati na opće stanje, slikovito je za Dnevni avaz opisao situaciju u ovoj oblasti dr. Nihad Fejzić, dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

Jedan od najpoznatijih bh. eksperata se osvrće na stanje ukupnog agrarnog sektora i iznosi crne projekcije.

Izvoz mlijeka
– Više i nije dominantna količina izdvajanja novca iz budžeta za poljoprivredu koliko je problem što se poljoprivredna proizvodnja guši birokratskom arogancijom, donošenjem zakona i pravilnika bez konsultacija onih na koje se odnose. Gubitak jednog tržišta će imati posljedice, naročito za stočarsku proizvodnju. Ali idemo onda raditi na tome da nam se ne desi isto s tržištima Srbije,
Crne Gore i ono malo zemalja gdje nešto i možemo izvoziti poljoprivrednih proizvoda – ističe on.

Govoreći o nedavnom protokolu koji je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović (SDS) potpisao s najavom da je riješeno pitanje izvoza mlijeka, Fejzić kaže da je takva tvrdnja „više nego ambiciozna“.

– Kako je moguće da jedan potpisani “protokol” triju ministarstava unutar jedne države rješava pitanja koja su godinama sprečavala pozitivnu ocjenu EU inspekcija? Osnovni problem u BiH je neprovođenje usvojenih zakona. EU nijednoj državi iz kategorije trećih zemalja ne garantira mogućnost izvoza na tržišta dok se ne uvjeri u provedbu niza dokumenata i odluka koje danas zovemo jednim imenom – EU standardi za veterinarstvo i hranu – kaže Fejzić.

Vrh piramide
Kaže da je posljednji izvještaj EU inspekcije iz marta ove godine jasno ukazao na to šta još moramo ispuniti i uraditi, počevši od statusa zdravlja životinja, provedbe sistema kontrole kretanja, izvještavanja, službenih i drugih kontrola, laboratorija, registracije objekata i na kraju graničnih prijelaza i certifikacije.

– Nažalost, mi smo krenuli od kraja ove piramide, gradimo i uređujemo granične prijelaze za izvoz, a ne pitamo se šta ćemo uopće izvoziti preko njih – ističe Fejzić.

Hrvatska ima pravo veta u EU

Šarovićevu zabranu izvoza u BiH za neke hrvatske kompanije Fejzić smatra kratkoročnom mjerom.

– Ministar Šarović formalno je u pravu, ali se ne smije zanemariti činjenica da Hrvatska danas kao članica EU ima pravo veta i može osporiti preporuke EU inspekcije za hranu i veterinarstvo od koje očekujemo da dadne pozitivnu ocjenu o bh. veterinarskom sistemu. Ovo bi značilo daljnji nastavak agonije naših mljekara i peradara – zaključuje.

Poljoprivreda bez efekata ukidanja carina

| Uncategorized | 03/06/2014

1

Početak ove godine značio je ukidanje carine za većinu poljoprivrednih proizvoda koji iz EU stižu na srpsko tržište. Veći proizvođači a ni potrošači za sada ne osećaju efekte liberalizacije a stručnjaci kažu da u ovoj godini ne bi trebalo očekivati promene. Benefit nisu osetili ni potrošači kroz smanjene cene proizvoda.

Od prvog januara većina poljoprivrednih proizvoda iz Evropske unije na tržište Srbije stiže bez carine. Pre liberalizacije, mnogi su upozoravali da bi to moglo da ugrozi opstanak mnogih proizvođača, što bi dodatno oslabilo domaću poljoprivedu. S druge strane, nadležni su najavljivali pojeftinjenja.

Razlog za strah od ukidanja carina za većinu poljoprivrednih proizvoda iz Evropske unije opravdan je kod malih proizvođača, jer oni ne mogu da se takmiče ni sa ozbiljnim domaćim poljoprivrednicima, a kamoli sa konkurencijom iz razvijenih zemalja.

Jedini način da opstanu na tržištu jeste da se udruže i osnaže. Veći proizvođači koji nude značajnije količine, kažu da za sada ne osećaju negativne efekte liberalizacije, a ne veruju da će ih biti ni ubuduće.

“Nama je veći problem naša konkurencija koja je nelojalna, naši trgovinski lanci koji ne plaćaju povrtarske proizvode, pogotovo kad je u pitanju sezonsko povrće spuštaju cene ispod granice isplativosti”, kaže povrtar iz Glogonja kod Pančeva Kosta Trebješanin.

Poljoprivrednici očekuju bolju kontrolu kvaliteta proizvoda iz inostranstva.

“Kao voćar ne strahujem od te nove, da kažemo tržišne utakmice. Ako kvalitet onog voća koje može da dođe iz EU bude kao kvalitet onog voća koje mi proizvodimo, ovde to voće u svakom slučaju neće moći da bude jeftino”, kaže voćar iz Smedereva Boban Marković.

Prema najavama nadležnih, trebalo je da korist od ukidanja carina osete pre svega potrošači, kroz niže cene hrane.

“Sve promene po pitanju carinske stope koje budu stigle do nas kao trgovinskog lanca u potpunosti ćemo preneti na potrošače. Međutim, za sada promene su neznatne, samo mali broj artikala je doživeo neka skromna pojeftinjenja. To su proizvodi koji pripadaju osnosvnoj potrošačkoj korpi, ali su neprehrambeni”, kaže Olivera Ćirković iz “Univereksporta”.

Stručnjaci kažu da je dobro to što se domaći proizvođači nisu suočili s negativnim efektima liberalizacije, ali ih ne iznenađuje što ukidanje carina za sada nije uticalo na snižavanje cena prehrambenih proizvoda.

“Kao razlog vidim to što strani dobavljači proizvoda iz EU ovde prave analize, vide da je kupovna moć skromna i nisu se ohrabrili da uđu ozbiljnije na naše tržište, mada neki to još ispituju”, objašnjava agroekonomski analitičar Milan Prostran.

Prema oceni stručnjaka, tokom 2014. ne bi trebalo očekivati nikakve promene izazvane liberalizacijom, budući da će ovo biti godina ispitivanja tržišta Srbije.

Za to vreme domaći proizvođači i prerađivači treba da povećaju proizvodnju i smanje troškove, kako bi potrošačima mogli da ponude robu jednakog ili boljeg kvaliteta, po pristupačnijim cenama od onih koje nude proizvođači iz Unije.

VIJESTI

Facebook

Likebox Slider Pro for WordPress